Žuta mrtva kopriva
Drugi nazivi: RaÅ¡Äinik.Latinski naziv: Lamium galeobdolon

Opis biljke. Iz robustnog korena izbijaju stabljike visoke do 50 cm, a listovi su naspramno ukršteni, jajastog oblika i reckavi po obodu dok su cvetovi raspoređeni u prividnim pršljenovima. Cveta u aprilu i maju, a u planinskim predelima i kasnije.
StaniÅ¡te.Raste u vlažnim Å¡umama, u jarku pored puta, ispod žbunova, plotova i živica, na mestima gde ima Å¡uta, na vlažnom zemljiÅ¡tu u hladu i svuda gde inaÄe raste kopriva.
Upotrebljivi delovi biljke. List i cvet.
Hemijski sastav. Sadrži hlorofil, karotenoide, tanine, vitamin C, pantotensku kiselinu.
Lekovito delovanje. Pomaže kod velikih tegoba povezanih s matericom, jajnicima i menstruacijom. ProÄišćava krv, otklanja nesanicu izazvanu nervozom. Pomaže kod slabog izluÄivanja mokraće, raznim bolestima mokraćnih puteva, teÅ¡kim oboljenjima bubrega i vodenoj bolesti srca, kod poremećenog varenja, kod skrofuloze i osipa na koži.
NaÄin upotrebe. ÄŒaj: jedna puna mala kaÅ¡ika popari se sa Äetvrt litre hladne vode i ostavi malo da odstoji. Oblozi: tri pune male kaÅ¡ike popariti sa pola litre vode i ostaviti da odstoji kratko vreme. ÄŒajem natopljeni povez upotrebljava se kao topli oblog. Dodatak za sedeću kupku: upotrebiti celu biljku! ÄŒajna meÅ¡avina: pomeÅ¡ati iste koliÄine žute mrtve koprive, ivanjskog cveća i zlatnice. Jednu kaÅ¡iku meÅ¡avine popariti sa Äetvrt litre vode.
© 2006 - 2018 Zoran Maksimović