Maslina

Drugi nazivi: Maslinka, olika, oljika, uljenika, ulika
Latinski naziv: Olea europaea
Maslina
Opis biljke: Zimzeleno drvo koje raste u Sredozemlju gde se ulje, koje se dobija preradom plodova ove biljke, smatra simbolom mediteranskog načina ishrane. Istovremeno je i simbol mira, plodnosti, izobilja i dugovečnosti. Listovi su eliptični, duguljasti, kožasti sa tamnozelenim licem i srebrnastosivim naličjem i vrlo kratkom drškom. U prirodi se maslina u divljem stanju pojavljuje kao grm s trnovitirn vrhovima grana. Medjutim, maslina što se uzgaja kao kulturna biljka raste kao drvo sa stablom visokim 6 do 8 metara..


Stanište: raste u obalnim podrucjima Sredozemlja. U tom po-drucju uspeva više od hiljadu vrsta maslina što su nastale prilagodjavanjem tlu i klimatskim prilikama.Cveta u aprilu i maju, a plod se bere u jesen.

Lekoviti deo biljke: za lek koriste se listovi i plodovi masline Plod je bogat uljem, koji se cedi korištenjem pritiska kroz razne prese (hladno ceđeno ulje), ili se izdvaja koristeći vruću vodu ili paru. Ulje se koristi u ishrani kao dodatak jelu, prženje, začinjavanje jela, kao i u medicinske svrhe.

Lekovito delovanje: maslinovo ulje od davnina je poznato kao svestran lek koji leci tvrdu stolicu, isteruje kamence iz žuci, sprecava delovanje raznih bakterija, greje želudac, jaca probavne organe, snizuje temperaturu, stišava grceve u creviina i otvara kanale iz žucnog mehura i jetre, regulise krvni pritisak i leci malariju. Koristi se kao podloga za izradu melema i raznih masti kojima se lece opekotine i kožne bolesti. Masline su važan izvor mononezasićenih masnih kiselina i dobar su izvor vitamina E. Čak 75 odsto masti čini oleinska kiselina, koja smanjuje nivo holesterola. Zahvaljujući stabilnosti mononezasićenih masnih kiselina, masline imaju zaštitno delovanje na ćelije, posebno u kombinaciji s vitaminom E. Njihovim uzajamnim delovanjem se smanjuje rizik od oštećenja ćelija, i nastajanje upalnih procesa. Vitamin E je glavni telesni antioksidant, topiv u mastima, koji prikuplja i neutrališe slobodne radikale u organizmu. Slobodni radikali su uzrok oštećenja koja doprinose brojnim oboljenjima. Tako, na primer, oksidišu holesterol, koji se potom taloži u arterijama, a posledica može biti srčani ili moždani udar. Sprečavanjem oksidacije holesterola, masline sprečavaju i razvoj srčanih bolesti.

Način upotrebe. Čaj: jednu ili dve kašike suvih ili svežih listova i šolju vode kuvamo 5 minuta. Pije se po 2-3 šolje na dan pre ili za vreme jela. Tinktura: 50g osušenih listova prelijemo sa 100ml 70% etanola. 15-20 kapi uzimati 2-3 puta na dan. Ulje za masažu: u 100ml hladno presovanog maslinovog ulja natapamo jednu šaku osušenih biljaka kao što su ruzmarin, neven, gospina trava, lavanda, paprena metvica...            

© 2006 - 2018 Zoran Maksimović