Travar: Miljko Biočanin

Miljko Biočanin
Kraljevacki prirodnjaci, profesor Miljko Biocanin i njegova supruga Dragica, više decenija proucavaju i primenjuju lekovite biljke sa Stolova, Javora, Golije, Mucnja i Goca 
Tinktura od omana: sedimentacija se normalizuje, herpes zoster nestaje
Svoja saznanja pretacu u originalne mešavine cajeva i tinktura, efikasnih za regulisanje pre svega - metabolizma, jacanje imuniteta i zaštitu od infekcija

Dragica i Miljko Biocanin iz Ribnice kod Kraljeva, prirodnjaci - istraživaci bilja i fitoterapeuti, decenijama su posveceni lekovitim svojstvima darova prirode koje nude planine Javor, Stolovi, Golija, Mucanj i Goc. Svake godine odlaze na godišnji odmor na neku od tih planina, sakupljaju lekovite trave i šumsko voce, dajuci primer ostalima kako treba živeti u skladu sa prirodom i postizati dobro zdravlje.

- Rodjen sam u Brnjici na Pešterskoj visoravni u podnožju Golije. Naše mesto zovu srpski Sibir. Moja porodica je na tim prostorima oko 200 godina. Majka Stanija je moju bracu i mene spartanski vaspitala. Niska temperatura nas je od malih nogu kalila da budemo otporni na prehlade, bakterije i viruse. Nismo posecivali pedijatre, vec zdravom hranom, pravilnim psihološkim odnosima braca i ja smo rasli kao gljive posle kiše. Secam se, pri udarcima i padovima sa konja, me|usobnim decjim sukobima, kad se pojave modrice, drevni brnjicki lek je bila trinja od sena. Pri tome se trinja proseje kroz sito i prah zamesi rastvorom tople vode i soli. Onda se modro i nateklo mesto obloži nastalom kašom debljine do 2 cm i umota toplom krpom. Ostavi se da odstoji 4-6 casova. Kontuzovano traumatizirano mesto se smiruje. Deda Kosta mi je rekao: “Sine, zapamti: u staro tursko vreme, kad bi bez razloga udarali stare ljude, mi smo ih lecili oblogama od sveže, tek odrane jagnjece ili ovcije kože posutom solju sa unutrašnje strane i navucenom na udareno mesto uz zadržavanje nekoliko dana“.
Od majke Stanije i oca Ljubiše saznao je, prica dalje, da je mocni lek planinska hajducka trava koja je masovno obrastala tamošnje livade:
- Pri žetvi jecma i raži koristili su se srpovi pri cemu je dolazilo do posekotina. Povre|eni žetelac bi odmah ubrao hajducku travu, nagnjecio listice i obložio posekotinu i uvio cistom krpom. Nije dolazilo do bakterijskih infekcija i rana bi ubrzo zacelila, došlo bi do epitelizacije. Kod decjih prehlada gde je dolazilo i do bronhitisa, deca su lecena kod kuce cajevima i jajima pecenim na plotni šporeta. Jaje je razbijano, stavljano na plotnu, posoljeno, pa toplo koliko nece da opece, stavljano na prsa detetu i oblagano toplim krpama. Ubrzo bi se deca oporavljala - seca se Miljko svog najranijeg detinjstva i narodnih lekova kojima su se ljudi i deca lecili, što se danas popularno naziva - etnomedicina.
Kao šestogodišnji decak, sa ocem, majkom i dva brata doselio se u Ribnicu kod Kraljeva, ali ljubav prema prirodi i njenim izdašnim blagodetima ostala je duboko u srcu i duši. Zato se angažovao da i kod drugih usadi ljubav prema prirodi i njenim darovima i vremenom razvio nacelo terapija predelom.


Inhalacija protiv prehlade, rinitisa i sinuzitisa 
Ova veština je naucena kod mr Živka Slavkovica kome je u tridesetogodišnjoj profesorskoj praksi Dragica Biocanin, diplomirani elektroinženjer, bila me|u najboljim ucenicima. Ona je u svoju licnost još iz tog perioda duboko ugradila ekološki nacin razmišljanja korišcenja prirode, ali i njene zaštite. I dalje sara|uje sa svojim bivšim profesorom u oblasti lekovitih biljaka.
PRIPREMA: Iglice smrce i jele se iseku i u jednakim odnosima pomešaju. Ta mešavina se prelije prokljucalom vodom i u to se stavi malo morske soli (1/3 kašicice). Treba se nadneti iznad posude i primaci nos i usta i inhalirati se u trajanju 3-5 minuta. Kada se ovaj rastvor ohladi, uzeti te tecnosti u šake i uvlaciti u nos više puta. Posle toga se išmrkava.

TRAVARI SRBIJE 064/474-1369 © 2006-2018 Zoran Maksimović travarisrbije@gmail.com